Čapljinski portal - Sadržaj izdvojen po datumu: Prosinac 2016

Malo tko u Dalmaciji nije čuo za generala Nedjeljka Obradovića. Zapovjednika 116. brigade Hrvatske vojske, koja se iskazala u obrani doline Neretve i hrvatskog juga, a zatim i prvog čovjeka brigade Knez Domagoj Hrvatskog vijeća obrane u BiH, koja je dala veliki doprinos oslobođenju južne Hercegovine od agresora.

Dvadesetak godina nakon rata, Sud BiH - odjel za ratne zločine, podiže optužnicu protiv generala Obradovića zbog počinjenoga kaznenog dijela zločina protiv čovječnosti te mu određuje i pritvor. Njega se sumnjiči po zapovjednoj odgovornosti da su pripadnici brigade HVO-a, Knez Domagoj počinili ratne zločine na području Čapljine i Stoca protiv civila bošnjačke nacionalnosti. O ovoj optužnici ekskluzivno smo porazgovarali s generalom Obradovićem u Metkoviću.

Razgovarao: Stanislav Soldo, Slobodna Dalmacija

Je li vas strah tog postupka?

- Neposredno poslije rata otišao sam u Sarajevo, u federalno ministarstvo obrane, da bismo gradili zajedničke obrambene snage Hrvata i Bošnjaka i na toj dužnosti sam proveo sedam godina da bih zatim otišao na školovanje u SAD koje sam uspješno završio. Među ostalim, dobio sam i počasno državljanstvo, koje mi je dodijelio tadašnji predsjednik Teksasa, Bush.

Do sada me nitko nije spominjao u kontekstu nikakvih zločina, pa zar bi me američka vlada prihvatila dva puta u vojne škole? Hrvati u BiH nisu ni približno jednakopravni pa nam muslimani biraju hrvatskog člana predsjedništva i članove Doma naroda i preglasavaju na svim razinama...

Nego, pitate je li me strah eventualnog kaznenog postupka za navodne zločine? Ako govorimo o meritumu sukoba na jugu, treba razmotriti sljedeće faze: dolazak JNA i zauzimanje povoljnih pozicija za rat 1991. Hrvati se odmah pripremaju za rat te nude suradnju i muslimanima kao jedinim mogućim saveznicima. Oni obećavaju suradnju, a vode pregovore sa Slobodanom Miloševićem o ostanku u krnjoj Jugoslaviji.

Na samom početku rata Srba, JNA i paravojske sa Hrvatima, Hrvati se povlače kao tehnički slabiji, a muslimani ostaju na okupiranim područjima i čak nude suradnju okupatoru.

Kada su Hrvati u akciji "Lipanjske zore“ oslobodili okupirana područja u dolini Neretve, nisu se pokretala pitanja odgovornosti za takvo ponašanje zbog budućeg suživota. Primio sam u svoje postrojbe 1500 muslimana Bošnjaka, dao im odjeću, oružje i plaću te su imali potpuno isti status kao i Hrvati.

Ipak, oni su na nagovor političkog vrha planirali obračun s brigadom Knez Domagoj iznutra, za što postoji više dokumenata. Tako su 13. srpnja 1993. godine krenuli u otvoreni obračun, kada su ubili i masakrirali 26 vojnika Hrvata. Većina napadača je zarobljena i predana vojnoj policiji.

I sada, poslije ovoga, vi mene pitate osjećam li se krivim. Zbog sastava suda BiH, dosadašnjeg načina rada različitog prema tri konstitutivna naroda, ne vjerujem u njegovu objektivnost, o čemu Srbi govore kontinuirano, a i hrvatski političari sve su glasniji. Nije objektivan ni sud u Haagu koji želi potvrditi svoje optužbe protiv šestorice Hrvata (Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković i Valentin Ćorić) i na neki ih način "podebljati", a Srbi i Bošnjaci, valjda smo toga svjesni, igraju političke igre o čemu službena hrvatska politika uglavnom šuti.

Agresija je stigla iz BiH

U javnosti se stalno provlači teza da je Hrvatska bila agresor u BiH. Kako danas s odmakom od 25 godina gledate na ratna događanja u južnoj Hercegovini i dolini Neretve?

- Glavne snage iz Srbije i Crne Gore su ušle u BiH, a pomoćne su krenule prema Vukovaru i Dubrovniku po unaprijed definiranim pravcima, uz sudjelovanje snaga iz vojarni krenule su u presijecanje teritorija RH s glavnom zadaćom da tako spriječe međunarodno priznanje RH, sve pod krinkom zaštite "golorukog srpskog naroda“.

Na jugu su htjeli dijelom vojnih snaga vezati Dubrovnik, a glavnim snagama izbiti na Neretvu, skupa sa snagama iz Mostara. Snagama iz Knina namjeravali su presjeći Hrvatsku kod Splita, Šibenika i Zadra uz pomoć mornarice, a snagama iz regije Bihaća presjeći Karlovac i Viroviticu.

Ako su poznate ove činjenice, onda je jasno da je agresija na RH došla iz BiH. Bošnjački političari, naravno, nisu mogli zaustaviti prolazak JNA i Srba kroz BiH, ali se postavlja pitanje jesu li i verbalno barem pokušali. Nisu.

Zašto?

- Pravo je napadnute države, u ovom slučaju RH, da goni napadača do kapitulacije u dubinu teritorija susjedne države s koje je napadnuta. Ovo je odgovor na sve bivše i buduće teze o ratu na ovim prostorima. Svjedoci smo posljednjih dvadesetak godina da se šire neistine kako su Franjo Tuđman i Milošević dijelili Bosnu.

Ako je istina da je JNA držala 70 posto BiH, a 40 posto Hrvatske; ako je bila tisuću puta tehnički nadmoćnija te ako je imala međunarodnu potporu da očuva jedinstvenu Jugoslaviju, nameće se pitanje - zašto bi Milošević Tuđmanu dao cijelu RH i pola BiH?! Zašto je Milošević uopće nastavio rat do 95., i jesmo li naoružavali Armiju BiH da bismo je kasnije napadali.

Na teret vam stavljaju zapovjednu odgovornost za postojanje logora, maltretiranje civila Bošnjaka i još čitav niz optužbi. Jeste li razgovarali s istražiteljima u BiH?

- Zapovjedna odgovornost je ustanovljena još u Srednjem vijeku, ali podrazumijeva i određene pretpostavke da bi pojedini zapovjednik po njoj odgovarao. Mi smo novačili vojnike u postrojbe bez potrebne procedure iz prostog razloga jer nismo imali državu koju smo tek pokušavali izboriti.

Vojnici nisu prošli liječničke preglede niti sigurnosne provjere, a većina zapovjednika nije imala vojno obrazovanje. Mi smo ratovali i gradili sustav... S nikakvim logorima ja kao zapovjednik nemam nikakve veze.

Arhivi na izvol'te!

Na koji način prikupljaju dokaze protiv vas? Navodno postoje pojedinačna svjedočenja koja vas osobno terete ?

- Istražitelji prikupljaju dokumente kojih očito nema jer da ih je bilo, mogli su me pritvoriti u Sarajevu ili kasnije u petnaest poratnih godina. Ali zato sud odabere priučenog učitelja, koji je proveo rat u sedmoj muslimanskoj brigadi (koja je bila sastavljena od stranih ratnika poznatih po odsijecanju glava zarobljenicima) i proglase ga vojnim ekspertom-istražiteljem koji piše nesuvisle ekspertize pa optuženi moraju provesti godine i godine u dokazivanju istine.

Tužiteljstvo je namjeravalo saslušati 300 svjedoka što samo pokazuje mržnju prema meni. A zašto? Samo zato jer sam ih spriječio u prodoru na more prema Neumu. Saslušali su 148 svjedoka jer ostali nisu htjeli govoriti i svjedočiti neistine koje su od njih tražili. Od njih 145 svojim izjavama nesvjesno svjedoče u moju korist, a samo par svjedoka odgovara na sugestivna pitanja muslimanskih istražitelja.

Posebna priča su pokajnici koje istražitelji ucjenjuju da potvrde njihove teze. U takvom nakaradnom sustavu optuženi treba provesti nekoliko godina u istrazi pa pet šest godina po suđenjima da bi na kraju poput generala Ante Gotovine i drugih izgubio deset godina života i nikome ništa.

A o hrvatskim generalima se stvara slika da su svi zločinci, a HV i HVO zločinačka vojska što je valjda sada svima jasno. Sve je to planski izgrađeno kao priprema većih tužbi za naknadu ratne odštete što je Srbija već postigla.

Je li o tim istražnim radnjama upoznata vlast u Hrvatskoj?

- Po mojim saznanjima, vlast u RH je znala za gotovo sve poteze Sarajeva, Beograda i Banje Luke, ali državna politika donedavno nije bila definirana prema takvim napadima. Nažalost, većina vojnih arhiva je kopirana i predana dok druge države svoje arhive čuvaju stotinu godina.

Kako su se postavile hrvatske institucije s obzirom na to da se vama za te optužbe moglo suditi u Hrvatskoj? Znači, vi ste spremni svoju nevinost dokazivati pred hrvatskim sudovima?

- Tužiteljstvo treba dokazati da je optuženi počinio nedopustivo djelo pa se i ja nadam da će sud u mom slučaju objektivno sagledati je li kazneno djelo počinjeno i jesu li dokazi relevantni ili namješteni.

Svi smo, kao, jednako krivi

Hrvatska i BiH, odnosno tadašnji glavni državni odvjetnik, RH Mladen Bajić i glavni tužitelj Tužiteljstva BiH Goran Salihović, potpisali su protokol o suradnji po pitanju ratnih zločina prema kojem jedni drugima daju informacije, podatke i dokaze, kako bi se omogućilo procesuiranje počinitelja. Kako se to reflektira na hrvatske branitelje od kojih mnogi ni ne znaju da su predmet operativne obrade službi iz susjedstva?

- Da, potpisano je više sporazuma koje nova Vlada RH treba analizirati. Moje mišljenje je da ti sporazumi nisu dobri te da treba tražiti reciprocitet. Uobičajeno je na našim prostorima da se gesta dobre volje (u ovom slučaju RH) tumači kao slabost te se pokušava zloupotrijebiti.

Je li po vašem saznanju bilo pojedinačnih ratnih zločina u vašoj zoni odgovornosti i jesu li počinitelji otkriveni i procesuirani?

- Da, bilo je, ali nažalost, za to sam doznao puno nakon rata.

Tko stoji iza optužnica protiv hrvatskih generala u BiH?

- Temeljna teza koja se želi dokazati je da je RH napala BiH, pa slijedom toga BiH ima pravo na odštetu. Beograd želi da je broj optuženih hrvatskih generala jednak broju optuženih Srba pa je onda dokazana teza "svi smo podjednako krivi", odnosno, tu je vođen građanski rat i Srbija nije kriva.

Ovo je jedan od načina vođenja hibridnog rata jer su svi izvršitelji ratnih zločina poznati istražiteljima i policiji 20 godina i većina njih nije procesuirana. Sad smo za te zločine krivi ja i ostali hrvatski generali protiv kojih u BIH dižu optužnice na temelju zapovjedne odgovornosti.

U BiH se, ima i takvih razmišljanja, stvara histerija protiv hrvatskih generala kao isključivih i jedinih krivaca tijekom rata. Tko su kreatori takve antihrvatske politike?

- Takva histerija se gradi duže od dvadeset godina, uz potporu dijela hrvatskih medija, što do sada nije previše interesiralo vlast u Zagrebu. Kreator takve politike u BiH je dio bošnjačkog establišmenta koji je i doveo do ovakvog položaja Hrvata u BiH i to uz potporu nekih islamskih država koji u BiH dugoročno grade bazu za širenje i tumačenje ekstremnog islama.

U organizaciji škole nogometa ''Limači'' iz Čapljine otvoren je turnir pod nazivom ''Mogorjelo Cup'' 2016. 

Vozači koji po izlasku s autoceste u Zvirovićima svoj put nastavljaju dalje preko Čapljine, u 2017. godini imat će puno bolju i pregledniju cestu prilikom spajanja sa regionalne ceste R435 na magistralnu cestu M6.

Unatoč svim poteškoćama s kojima se suočava SKB Mostar, prije nekoliko dana raspisan je natječaj za nove specijalizacije u ovoj bolnici. To predstavlja samo nastavak velikih napora koji se ulažu u stvaranje novih, mladih stručnjaka u ovoj bolnici, a koji traju već dvadeset godina, piše Večernji list BiH. U gotovo svakoj grani medicine bit će primljen barem jedan novi specijalizant, a najviše njih će biti primljeno na pedijatriju. Ovaj odjel mostarske bolnice primit će tri nova specijalizanta. Kandidati koji će se prijaviti na ovaj natječaj, među ostalim, moraju imati položen stručni ispit i barem jednu godinu radnog iskustva nakon polaganja spomenutog ispita.

Uoči Božića posjetili smo vrtiće diljem Hercegovine i pitali mališane što znaju o Božiću. Podijelili su s nama informacije o tome što je za njih Božić, kako ga dočekuju, proslavljaju...

U utorak, u 15.49 sati, još jedan zemljotres je zatresao Hercegovinu, a ovoga puta epicentar je bio na području između Čapljine i Ljubuškog.

Do kraja tjedna, ili bolje rečeno, do kraja godine, zadržat će se sunčano vrijeme, a moguće nestabilnosti očekuju se sutra, kad bi u Hercegovini moglo ponegdje biti slabe kiše, a u Bosni snijega.

U novom broju Časopisa za suvremenu povijest vol. 48. br. 3/2016. bit će objavljen članak “Hercegovački franjevci i spašavanje žrtava ustaških progona u Mostaru 1941. - 1943.”. U nastavku iznosimo skraćeni prikaz načina na koji su hercegovački franjevci spašavali žrtve ustaškoga režima u Mostaru za vrijeme Drugog svjetskog rata:

Mnogi građani, a osobito pušači, nezadovoljni su odlukom kako će cigarete u novoj godini poskupjeti i do 35 feninga. To je došlo zbog odluke o povećanju trošarina, koju je donio UO UNO-a BiH, na 2,42 KM, dok će specifična trošarina biti 1,35 KM za pakiranje cigareta od 20 komada.

Ispred crkve svetog Franje Asiškog u Čapljini i ove godine bit će uprizorene žive jaslice, kao i program koji će žiteljima općine Čapljina prirediti naši najmlađi sugrađani.

- Email: capljinski.portal@gmail.com

- Mob: +387 63 808 889

- Uvjeti korištenja

- Marketing

O nama

                

Policija 

036 805 106 ; 122

Vatrogasno društvo

036 805 087; 123

Dom zdravlja 

036 808 155; 124

Općina  

036 805 052

036 805 983; Fax