„Radi o potpuno bezopasnoj boji za biljni i životinjski svijet, zapravo se tako obojena voda može i piti. Sljedećih 14 dana zaposlenici Parka prirode uzimat će dvaput dnevno uzorke vode na izvorima Hutova blata, koji će se analizirati u laboratoriju u Trebinju.

Analizom koncentracije boje u uzorcima potvrdit će se ili opovrgnuti dali postoje podzemne veze po kojima voda iz Popovog polja dolazi do močvara Hutova blata,“ rekao je Zoran Mateljak, voditelj ureda WWF u BiH.

„Utvrđivanjem podzemnih veza želimo potvrditi da je loše stanje ekosustava u Hutovom blatu posljedica izgradnje i rada hidroenergetskog sustava na rijeci Trebišnjici. Zbog preusmjeravanja voda za hidroenergetske potrebe dolazi do manjeg doticaja vode što je dovelo do zamuljivanja, te se dno močvara u posljednjih 30 godina podiglo za jedan metar.

To je imalo drastične posljedice na sav raznoliki živi svijet u Parku prirode te je potrebno taj proces zaustaviti ukoliko ne želimo potpuno izgubiti Hutovo blato“, dodao je Nikola Zovko, direktor  J.P. Hutovo blato.

Pored toga što su središta biološke raznolikosti, močvarna područja pružaju brojne usluge ekosustava, uključujući zaštitu od poplava, pročišćavanje voda, skladištenje CO2 kao i brojne kulturološke usluge.